U organizaciji Veleučilišta u Rijeci, a pod pokroviteljstvom Zbora veleučilišta Republike Hrvatske, održao se u Rijeci 13. listopada 2023. godine prvi Susret stručnih službi Zbora veleučilišta koji je okupio više od 80 djelatnika stručnih službi svih veleučilišta koja djeluju u Republici Hrvatskoj.
Na ovom se susretu namijenjenom djelatnicima pravnih, kadrovskih, financijsko-računovodstvenih te informatičkih i studentskih službi raspravljalo o novostima koje je za djelovanje veleučilišta i njegove stručne službe donio Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Raspravljalo se i o sustavu financiranja javnih veleučilišta i programskim ugovorima te rezultatima prethodnog ciklusa reakreditacije veleučilišta. Sudionicima susreta predstavljeni su i novi Pravilnik o provedbi postupka reakreditacije visokih učilišta i Standardi kvalitete za vrednovanje u postupku reakreditacije visokih učilišta.
O Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti sudionicima je govorio prof. dr. sc. Dario Đerđa, dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, o postupcima reakreditacije gđa Ivana Borošić, načelnica Odjela za akreditaciju u visokom obrazovanju u Agenciji za znanost i visoko obrazovanje, a o financiranju javnih veleučilišta te programskim ugovorima gđa Mirela Zagorac, načelnica Sektora za financijske poslove u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.
Sudionike skupa iz cijele Hrvatske pozdravili su izv. prof. dr. sc. Damir Jugo, predsjednik Zbora veleučilišta Republike Hrvatske i dekan Veleučilišta Edward Bernays, te mr. sc. Marino Golob, dekan Veleučilišta u Rijeci.
Hrvatski sabor je na svojoj sjednici u petak, 7. listopada 2022. donio Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Ovaj Zakon uređuje temeljna načela obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti, osnivanje i djelovanje ustanova u sustavu visokog obrazovanja, znanstvene, odnosno umjetničke djelatnosti te druga područja poput izvođenja studija, prava i obveze studenata te financiranja i nadzora ovih djelatnosti.
Zakon podrazumijeva čitav niz promjena u sustavu koje se odnosi i na veleučilišta i visoke škole, njihovo djelovanja te stručne studije kao vrstu studijskih programa koje izvode.
Kad su u pitanju visoka učilišta, Zakonom visoke škole postaju veleučilišta čime će u sustavu visokog obrazovanja postojati samo jedna vrsta visokih učilišta koje izvode stručne studije – veleučilišta. Posljedično, Vijeće veleučilišta i visokih škola mijenja naziv u Zbor veleučilišta, a radno mjesto profesora visoke škole mijenja se u profesor stručnog studija.
Ključna promjena za studente ogleda se u promjeni stručnog naziva koji se stječe završetkom stručnog diplomskog studija. Dosadašnji stručni naziv „stručnog specijalista“ zamjenjuje znatno adekvatniji i prepoznatljiviji naziv „magistra“ uz pripadajući naziv struke. Ova se promjena može smatrati uklanjanjem dugogodišnje diskriminacije studenata stručnih studije koji su zbog neprepoznatljivog stručnog bili u nepovoljnom položaju u odnosu na studente stručnih studija u inozemstvu.
Osim stručnih naziva, Zakon studentima stručnih studija otvara mogućnost nastavka obrazovanja na specijalističkim poslijediplomskim studijima u Republici Hrvatskoj, uz polaganje razlikovnih ispita (na poslijediplomskoj razini) ili uz posjedovanje pet godina radnog staža u području struke u kojem se poslijediplomski studij izvodi.
Mijenja se način rada i djelovanja Vijeća veleučilišta i visokih škola odnosno Zbora veleučilišta. Zbor veleučilišta novim je Zakonom dobilo znatno veće ovlasti pa je tako sada ovlašteno samostalno donositi Nacionalne kriterije za izbor na nastavno radno mjesto na veleučilištima. Zbor veleučilišta će, na temelju javnog poziva, birati i članove Matičnih povjerenstava.
Zakon predviđa i niz drugih promjena poput promjene naziva studija; stručni studiji od sada će nositi naziv stručni kratki studij, stručni prijediplomski studij i stručni diplomski studij.
Visoka učilišta obvezna su uskladiti svoje statute i druge opće akte s odredbama Zakona najkasnije u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.
Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola doc. dr. sc. Damir Jugo sudjelovao je na mađarsko-hrvatskoj rektorskoj konferenciji koja se održala na Sveučilištu u Pečuhu 22. rujna 2022. godine. Sastanak je održan na inicijativu mađarske rektorske konferencije s ciljem utvrđivanja područja na kojima postoji značajan prostor za suradnju hrvatskih i mađarskih visokih učilišta, a okupio je rektore, prorektore, dekane i druge čelnike visokih učilišta te druge visoke uzvanike s obje strane.
Hrvatsku delegaciju predvodio je rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Damir Boras, a mađarsku Prof. Dr. László Borhy, predsjednik Mađarske rektorske konferencije i rektor Sveučilišta Eötvös Loránd. Osim predstavnika visokih učilišta, sastanku su među ostalima prisustvovali i veleposlanik RH u Mađarskoj Mladen Andrlić i generalni konzul RH u Mađarskoj sa sjedištem u Pečuhu Drago Horvat.
Na sastanku su međusobno predstavljeni sustavi visokog obrazovanja Hrvatske i Mađarske te izazovi s kojima se visoka učilišta susreću u svome svakodnevnom radu. Predstavljene su i pojedine institucije čiji su predstavnici sudjelovali na sastanku te je otvorena tema mogućnosti uspostavljanja i produbljivanja suradnje između visokih učilišta s obje strane.
Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Damir Jugo predstavio je sudionicima sastanka Vijeće veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske i njegove članice, specifičnost stručnih studija u Hrvatskoj te njihov značaj za sustav visokog obrazovanja, ali i hrvatsko gospodarstvo u cjelini.
Na sastanku je zaključeno kako kvalitetna suradnja hrvatskih i mađarskih visokih učilišta nedvojbeno postoji, ali i da postoji volja i interes s obje strane da se razina suradnje značajno proširi na svim područjima, prije svega programa Erasmus, razmjene nastavnika i studenata te istraživačke projekte svih vrsta
Svečana sjednica Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske održana je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu povodom 20 godina djelovanja ovog tijela u hrvatskoj akademskoj zajednici. Na svečanosti je naglašena važnost stručnih studija te veleučilišta i visokih škola za sustav visokog obrazovanja u Hrvatskoj te su dodijeljena priznanja i nagrade organizacijama i pojedincima koji su sustavno pridonosili razvoju veleučilišta, visokih škola i stručnih studija u Republici Hrvatskoj.
Dekanice i dekani veleučilišta i visokih škola
Sudionici svečane sjednice Vijeća
Najviše priznanje, Zlatna plaketa Vijeća dodijeljena je Vladi Republike Hrvatske za trajan doprinos razvoju veleučilišta, visokih škola i stručnih studija u Hrvatskoj, a zbog donošenja Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru 2021. godine koji je izjednačio vrijednost stručnih i sveučilišnih studija te ih povezao na identične razine Europskog kvalifikacijskog okvira. Zlatnu plaketu Vijeća je u ime Vlade Republike Hrvatske preuzeo ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs.
Predsjednik Vijeća dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. i ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs
Ministar Fuchs je prilikom preuzimanja priznanja izjavio: „U vremenu kada se svjetsko i hrvatsko gospodarstvo susreću s velikim izazovima, do izražaja još više dolazi važnost kontinuiranog ulaganja u visoko obrazovanje. Stručni studiji u Hrvatskoj našim mladima omogućavaju razvoj kvalitetnih znanja, vještina i kompetencija potrebnih za uključivanje u tržište rada.“
Izaslanik predsjednika Vlade i ministar znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske prof. dr. sc. Radovan Fuchs
Povelje Vijeća za doprinos razvoju stručnih studija primili su i Zdravstveno veleučilište u Zagrebu, prof. dr. sc. Mirko Butković, prvi rektor i jedan od osnivača Veleučilišta u Karlovcu te dr. sc.Marko Jelić, župan Šibensko-kninske županije i bivši predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola. Priznanjem Vijeća za doprinos razvoju stručne i nastavne djelatnosti nagrađen je dr. sc. Dragan Zlatović, profesor visoke škole Veleučilišta u Šibeniku.
Dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š., predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola istaknuo je činjenicu: „Cijeli svijet je u potrazi za talentima jer gospodarski modeli danas najviše ovise o znanju i ljudima. Stručni studiji koji veleučilišta i visoke škole u Hrvatskoj izvode više od 20 godina, a koji inzistiraju na konkretnim vještinama i pripremi studenata za tržište rada nužni su hrvatskom društvu. Vijeće podržava reformske procese u visokom obrazovanju te prijedlog novog Zakona o visokom obrazovanju i znanosti, prije svega jer prepoznaje vrijednost stručnih studija za akademsku zajednicu i hrvatsko gospodarstvo“.
Predsjednik Vijeća dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š.
Prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, predsjednica Rektorskog zbora Republike Hrvatske i rektorica Sveučilišta u Rijeci istaknula je: „Ne bismo trebali stalno tražiti skrivene interese i prijetnje u svima, već uvijek potencijalne partnere, prijatelje i suradnike. Sve nas jednako obvezuju kvaliteta visokog obrazovanja, praktične i relevantne kompetencije studenata koji nalaze svoje mjestu u društvu rada. Povezuje nas jedno pitanje – jesmo li na razini zadatka koji visoko obrazovanje i znanost stavljaju pred nas?“
Rektorica Sveučilišta u Rijeci i predsjednica Rektorskog zbora prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija
Mihael Furjan, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca, istaknuo je važnosti visokih učilišta i veleučilišta jer adekvatno i pravovremeno prepoznaju potrebe tržišta i omogućavaju potrebnu pozitivnu promjenu. „Upravo nas konkurencija čini boljima, a u kontekstu obrazovanja konkurentnost se postiže povećavanjem broja stranih studenata koji studiraju kod nas“, naglasio je Furjan.
Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Mihael Furjan
Na svečanoj sjednici su, uz čelnike svih veleučilišta i visokih škola u Republici Hrvatskoj i predstavnike studenata, sudjelovali članovi Vlade Republike Hrvatske, rektori hrvatskih sveučilišta, zastupnici u Hrvatskom saboru i Europskom parlament u, veleposlanici i drugi članovi diplomatskog zbora u Hrvatskoj, predstavnici poslodavaca, župani, gradonačelnici te čelnici Agencije za znanost i visoko obrazovanje te Agencije za mobilnost i programe Europske unije. Vijeće veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske tijelo je u hrvatskom sustavu visokog obrazovanja koje čini ukupno 34 visoka učilišta; veleučilišta i visokih škola koje imaju Dopusnicu za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.
Na veleučilištima i visokim školama studira gotovo 20 % hrvatske studentske populacije, odnosno ukupno 26.000 studenata. Vijeće čine dekani ukupno 16 veleučilišta i 18 visokih škola, pri čemu je ukupno 19 visokih učilišta privatno, a ukupno 15 javno.
U sklopu svečane sjednice Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske koja je održana u petak, 13. svibnja, u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu, po prvi su puta dodijeljena prestižna priznanja pojedincima i institucijama za poseban doprinos radu Vijeća i razvoju akademskog života u Hrvatskoj. Sjednica je održana povodom 20 godina djelovanja Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske te je pokazala podršku veleučilištima i visokim školama te stručnim studijima kao vrijednim dionicima obrazovnog sustava u društvu, ali i gospodarstvu.
Svečana sjednica Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske okupila je gotovo 700 uzvanika u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu
Vladi Republike Hrvatske dodijeljena je Zlatna plaketa za posebne zasluge i trajan doprinos razvoju Vijeća veleučilišta i visokih škola, stručnih studija, veleučilišta i visokih škola te promicanju njihova položaja i ugleda u Republici Hrvatskoj i inozemstvu. Nagradu je uime Vlade Republike Hrvatske preuzeo izaslanik predsjednika Vlade RH i ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs.
Predsjednik Vijeća dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. i ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs
Povelja za posebne zasluge i trajan doprinos razvoju Vijeća, stručnih studija, veleučilišta i visokih škola u cjelini te promicanju njihova položaja i ugleda u Republici Hrvatskoj i inozemstvu, dodijeljena je županu Šibensko-kninske županije i bivšem predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola dr. sc. Marku Jeliću, prof. v. š.
Predsjednik Vijeća dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. i župan te bivši predsjednik Vijeća dr. sc. Marko Jelić, prof. v. š.
Istu Povelju dobio je i prof. dr. sc. Mirko Butković, prvi rektor i jedan od osnivača Veleučilišta u Karlovcu.
Predsjednik Vijeća dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. i prvi rektor te jedan od osnivača Veleučilišta u Karlovcu prof. dr. sc. Mirko Butković
Priznanjem Vijeća za doprinos razvoju stručne i nastavne djelatnosti nagrađen je dr. sc. Dragan Zlatović, profesor visoke škole Veleučilišta u Šibeniku.
Predsjednik Vijeća dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. i profesor visoke škole Veleučilišta u Šibeniku dr. sc. Dragan Zlatović
Povelja za razvoj stručnih studija dodijeljena je i prvoj visokoškolskoj ustanovi stručnih studija Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu, koja je ujedno imala i nemjerljivu ulogu u osnivanju Zajednice visokih škola, današnjeg Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske. Povelju je uime Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu preuzeo dekan prof. dr. sc. Krešimir Rotim.
Predsjednik Vijeća dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. i dekan Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu dekan prof. dr. sc. Krešimir Rotim
Na svečanoj sjednici su, uz čelnike svih veleučilišta i visokih škola u Republici Hrvatskoj i predstavnike studenata, sudjelovali članovi Vlade Republike Hrvatske, rektori hrvatskih sveučilišta, zastupnici u Hrvatskom saboru i Europskom parlamentu, veleposlanici i drugi članovi diplomatskog zbora u Hrvatskoj, predstavnici poslodavaca, župani, gradonačelnici te čelnici Agencije za znanost i visoko obrazovanje te Agencije za mobilnost i programe Europske unije.
O održanoj sjednici više informacija je moguće pronaći na poveznici.
U četvrtak, 7. travnja 2022. je održana četvrta sjednica Odbora javnih veleučilišta i visokih škola Vijeća koju je u Pazinu ugostilo Veleučilište u Rijeci. Sjednicu Odbora vodio je dekan Veleučilišta “Lavoslav Ružička” u Vukovaru doc. dr. sc. Željko Sudarić, prof. v. š., a u središtu rasprave bio je prijedlog novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Sjednici je prisustvovao i predsjednik Vijeća doc. dr. sc. Damir Jugo, prof. v.š.
Članovi Odbora podržavaju prijedlog novog Zakona koji donosi pozitivne kvalitativne promjene za stručne studije, njihove studente te veleučilišta i visoke škole. Odbor je raspravljao i o dodatnom unapređenju prije spomenutog prijedloga Zakona, a u tu svrhu je iznjedrio moguće izmjene i dopune koje će Vijeće dostaviti Ministarstvu znanosti i obrazovanja u obliku službenog dopisa.
Nakon održanih sjednica oba odbora Vijeća, onog za privatna i onog za javna veleučilišta i visoke škole, Vijeće će objediniti usuglašene sugestije na predloženi tekst Zakona te ih uputiti Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Članovi Odbora su na četvrtoj sjednici raspravljali i o upisima studenata u akademskoj godini 2022./2023. te s njima povezanim izazovima.
Vijeće veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske u potpunosti podržava reformske procese u području visokog obrazovanja, a zatim i donošenje predloženog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja, kao i pripadajućih akata. Sve navedeno rezultirat će dugoročnim pozitivnim učincima za sve dionike u okviru akademske zajednice s posebnim naglaskom na veleučilišta, visoke škole te studente stručnih studija u Republici Hrvatskoj.
Vijeće posebno podržava predložene odredbe Zakona koje se odnose na promjenu stručnog naziva koji se stječe završetkom stručnog diplomskog studija u stručni magistar (struč. mag.) te predviđanju mogućnosti da studenti koji su završili stručne diplomske studije mogu, uz dodatne uvjete, upisivati specijalističke poslijediplomske studijske programe. Vijeće smatra kako se ovim izmjenama ispravlja dosadašnja diskriminacija studenata stručnih studija u Republici Hrvatskoj.
Vijeće veleučilišta i visokih škola pozdravlja i druge predviđene izmjene poput ujednačavanja terminologije te promjene naziva visokih učilišta koja izvode stručne studije iz visokih škola u veleučilišta. Vijeće pozdravlja i promjene koje će omogućiti uvođenje novih i učinkovitijih modela upravljanja u visokom obrazovanju, razvoj novih financijskih modela, sve što će rezultirati unaprjeđenjem kvalitete i jačanjem kapaciteta visokih učilišta.
Konačno, Vijeće veleučilišta i visokih škola će Ministarstvu znanosti i obrazovanja kao ovlaštenom predlagatelju Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti dostaviti svoje sugestije glede unaprjeđenja pojedinih dijelova predloženog teksta, a predlaže se svakom pojedinom veleučilištu, visokoj školi te Vijeću studenata veleučilišta i visokih škola da aktivno sudjeluju u javnoj raspravi te podrže navedene odredbe predloženog Zakona s ciljem definiranja njegovog konačnog teksta.
Cjelovit tekst zaključka Vijeća, vezanog za prijedlog Zakona, možete pronaći na poveznici.
Vijeće veleučilišta i visokih škola je na 18. sjednici, koja se održala u četvrtak, 27. siječnja 2022. godine, raspisalo javni poziv za podnošenje prijava za dodjelu nagrada i priznanja Vijeća. Tri su nagrade i priznanja koje se dodjeljuju po ovome javnom pozivu, a to su Zlatna plaketa, Povelja i Priznanje Vijeća. Javni poziv otvoren je od 28. siječnja do 25. veljače 2022.
Nagrade i priznanja dodjeljuju se u tri kategorije
Zlatna plaketa Vijeća veleučilišta i visokih škola kao najviše priznanje Vijeća dodijelit će se pravnim ili fizičkim osobama izvan Vijeća, odnosno veleučilištima i visokim školama koje u okviru njega djeluju, i to za posebne zasluge i trajan doprinos razvoju Vijeća, stručnih studija, veleučilišta i visokih škola u cjelini te promicanju njihovog položaja i ugleda u Republici Hrvatskoj i/ili inozemstvu.
Povelja Vijeća veleučilišta i visokih škola za doprinos razvoju stručnih studija u Republici Hrvatskoj dodijelit će se istaknutim pojedincima, koji su zaposlenici ili umirovljeni zaposlenici veleučilišta ili visokih škola, za posebne zasluge i trajan doprinos razvoju Vijeća, stručnih studija te veleučilišta i visokih škola u cjelini te promicanju njihovog položaja i ugleda u Republici Hrvatskoj i/ili inozemstvu.
Priznanje Vijeća veleučilišta i visokih škola za poseban doprinos razvoju stručne i nastavne djelatnosti dodijelit će se zaposlenicima ili umirovljenim zaposlenicima veleučilišta i visokih škola za cjelokupni radni opus u okviru stručnih studija, za doprinos unaprjeđenju nastavnog, stručnog i/ili znanstvenog rada, za realizaciju stručnih i/ili znanstvenih projekata, za istaknutu suradnju s gospodarstvom te postignute visoke standarde kvalitete u svojem radu. Po ovom javnom pozivu dodijelit će se najviše sedam Priznanja, po jedno za svako od sljedećih područja: biomedicina i zdravstvo, biotehničke znanosti, humanističke znanosti, prirodne znanosti, tehničke znanosti, društvene znanosti te umjetničko područje.
Postupak prijave za dodjelu priznanja i nagrada
Prijave na javni poziv mogu podnijeti predsjednik Vijeća, članovi Vijeća s pravom odlučivanja, veleučilišta i visoke škole koje djeluju u Vijeću te Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola. Priznanja i nagrade Vijeća dodijelit će se u obliku pisanog priznanja i odgovarajuće statue.
Prijedlozi za Zlatnu plaketu i Povelju Vijeća podnose se u pisanom obliku i obavezno sadrže odgovarajuće obrazloženje o ispunjavanju nužnih uvjeta. Obrasci za prijavu kandidata za priznanje Vijeća (točka 3.) mogu se preuzeti na internetskoj stranici Vijeća vvivs.hr, a u privitku obavezno moraju sadržavati i dokumentaciju koja dokazuje činjenice iz prijedloga.
Prijave se s potpunom dokumentacijom moguće je dostaviti e-mailom na adresu priznanjainagrade@vvivs.hr, zaključno s 25. veljače 2022. godine. Tekst javnog poziva moguće je preuzeti na poveznici, a obrazac na prijavu ovdje. Pritom, važno je uzeti u obzir kako se nepotpune, neobrazložene i nepravodobno predane prijave neće razmatrati.
U utorak, 8. lipnja 2021. održana je druga sjednica Odbora za javna veleučilišta i visoke škole Vijeća veleučilišta i visokih škola pod predsjedanjem dr. sc. Željka Sudarića. Sjednica Odbora održala se u Centru održivog razvoja na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu. U središtu rasprave bile su specifične teme za javna visoka učilišta poput pravnih pitanja vezana uz radno-pravne odnose, upisa u akademsku godinu 2021. / 2022. te brojnih drugih pitanja.
Domaćin sjednice, dekan Međimurskog veleučilišta u Čakovcu doc. dr. sc. Igor Klopotan u pozdravljajući nazočne istaknuo je kako kroz razvoj i stalna ulaganja, veleučilišta i visoke škole žele pružiti što kvalitetnije obrazovanje i jačati poziciju stručnih studija. Okupljenim dekanima je povodom sjednice Odbora predstavljen i novootvoreni Centar održivog razvoja MEV-a, za koji se može reći kako je rezultat uspješnog povlačenja sredstava iz fondova EU, a ujedno i poticaj drugim visokim učilištima za slične projekte.
Sjednici je prisustvovao i predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola doc. dr. sc. Damir Jugo.
U okviru zasjedanja Glavne skupštine EURASHE 19. svibnja 2021. u izvršni je odbor izabrana kandidatkinja Vijeća veleučilišta i visokih škola Ana Tecilazić s Visokog učilišta Algebra. Ovim izborom Vijeće po prvi puta otkad je punopravni član ove međunarodne organizacije koja okuplja visoka učilišta koja izvode stručne studije ima svog predstavnika u njezinom najvišem tijelu. Mandat izabranim članovima izvršnog odbora traje od 2021. do 2023. godine, a u okviru svojeg djelovanja upravljat će radnim skupinama i drugim radnim tijelima te nadzirati implementaciju strategija i planova rada.
Europsko udruženje institucija u visokom obrazovanju (EURASHE) okuplja veleučilišta, visoke škole i druga visoka učilišta koja izvode stručne studijske programe. Članovi EURASHE-a mogu biti i nacionalne te sektorske organizacije, kao i predstavnička tijela u visokom obrazovanju. Članovi ovog udruženja djeluju u mreži različitih nacionalnih obrazovnih sustava, bilo da su oni unitarni ili binarni, stručni i/ili sveučilišni. Misija EURASHE-a je ojačati utjecaj inovativnog, visokokvalitetnog stručnog tercijarnog obrazovanja i srodnih primijenjenih istraživanja u Europi, zastupajući interese, olakšavajući dijalog i suradnju visokih učilišta u okruženju s mnogobrojnim dionicima.
Ana Tecilazić je glavna tajnica Visokog učilišta Algebra. Profesionalno iskustvo oblikovano joj je kroz dvadesetogodišnji rad u Ministarstvu znanosti i obrazovanja gdje je radila u području razvoja javnih politika, posebno visokog obrazovanja i cjeloživotnog učenja. Područja u kojima je razvila duboko razumijevanje i ekspertizu uključuju, između ostaloga, zapošljivost, osiguravanje kvalitete, priznavanje inozemnih obrazovnih i stručnih kvalifikacija, programsko financiranje visokog obrazovanja, kvalifikacijski okviri, vrednovanje prethodnog učenja, europski poslovi,internacionalizacija visokog obrazovanja. Vodila je rad brojnih nacionalnih tijela i skupina među kojima se ističu Nacionalna skupina za unapređenje socijalne dimenzije u visokom obrazovanju, Nacionalna skupina za razvoj sustava za praćenje osoba s kvalifikacijama te u svojstvu nacionalne koordinatorice sektorskih vijeća bila članica Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala. U svojstvu zamjenice EU koordinatorice, vodila je aktivnosti hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije u području obrazovanja.
Više o djelovanju EURASHE-a možete pročitati na njihovim službenim stranicama eurashe.eu!
Učitavanje komentara...
We use cookies to ensure that we give you the best experience on our website. If you continue to use this site we will assume that you are happy with it.Ok
