Zbog svoje snažne povezanosti s potrebama gospodarstva i time društva, stručni studiji značajan su motor pokretač Europskog gospodarstva, a veliki broj studenata koji ih upisuje u Hrvatskoj pokazuje kako su i u našem društvu prepoznati i potrebni.
U proteklih nekoliko godina oko 29% ukupne studentske populacije u Hrvatskoj studira na nekom stručnom studiju, što čini nešto manje od 50 000 aktivnih studenata stručnih studija.
Pored stručnih, u Hrvatskoj se izvode i sveučilišni studiji kao dio binarnog sustava visokog obrazovanja. Obje su ove vrste studija jednako vrijedne i društvu su jednako potrebne.
Sukladno definiciji u Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, stručni studij osposobljava studente za obavljanje stručnih poslova u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito, dok sveučilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti, umjetnosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te za razvoj i primjenu znanstvenih, umjetničkih i stručnih dostignuća. Obje su vrste studija usklađene sa studijima u europskom obrazovnom prostoru, što znači kako se stručni studiji povezuju sa prijediplomskom (prvi ciklus) ili diplomskom (drugi ciklus) razinom visokog obrazovanja prema bolonjskom okviru kvalifikacija (QF-EHEA).
Danas se u Hrvatskoj na visokim školama, veleučilištima i sveučilištima provode tri vrste stručnih studija i to:
- stručni kratki studiji,
- stručni prijediplomski studiji
- i stručni diplomski studiji.
Svaka od razina stručnog studija završava stjecanjem određenog stručnog naziva, a razlika među njima je i u trajanju te broju kreditnih (ECTS) bodova. Tako:
- Stručni kratki studij traje dvije godine i njegovim se završetkom stječe najmanje 120 ECTS bodova. Završetkom stručnoga kratkog studija student stječe stručni naziv pristupnik uz naznaku struke.
- Stručni prijediplomski studij traje tri godine i njegovim se završetkom stječe najmanje 180 ECTS bodova ili traje četiri godine i njegovim se završetkom stječe najmanje 240 ECTS bodova. Završetkom prijediplomskog stručnog studija stječe se stručni naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke (bacc.).
- Stručni diplomski studij koji student upisuje nakon trogodišnjeg prijediplomskog studija traje dvije godine te se njegovim završetkom stječe najmanje 120 ECTS bodova. Stručni diplomski studij koji student upisuje nakon četverogodišnjeg prijediplomskog studija traje jednu godinu te se njegovim završetkom stječe najmanje 60 ECTS bodova ili traje dvije godine te se njegovim završetkom stječe najmanje 120 ECTS bodova. Završetkom stručnoga diplomskog studija student stječe stručni naziv magistar (mag.) uz naznaku struke. Završetkom stručnoga diplomskog studija iz tehničkog područja student stječe naziv magistar inženjer uz naznaku struke (mag. ing. uz naznaku struke).
Stručni studiji se u Republici Hrvatskoj smještaju na iste razine europskog kvalifikacijskog okvira (EQF) kao što je to slučaj sa odgovarajućim sveučilišnim studijima. Time su stručni kratki studiji prepoznati kao djelomična kvalifikacija na razini 6 EQF-a, stručni prijediplomski studiji i sveučilišni prijediplomski studiji povezani su s razinom 6 EQF kao cjelovite kvalifikacije, dok su stručni diplomski studiji i sveučilišni diplomski studiji povezani s razinom 7 EQF.
Kroz sve se studije stječu ishodi učenja i skupovi ishoda učenja čija je kompleksnost opisana opisnicama razina ishoda učenja koje su definirane unutar zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Taj zakon poznaje 8 razina složenosti skupova ishoda učenja te više kognitivnih domena. Konkretno, Hrvatska je svoje ishode učenja na svakoj razni složenosti opisala sa ukupno četiri kognitivne domene (znanja, spoznajne vještine, psihomotoričke vještine, socijalne vještine) uz pripadajuću samostalnost i odgovornost u njihovoj primjeni.
Ovo konkretno znači kako će se u nekom kolegiju više stjecati teorijska znanja, u drugom više spoznajne vještine, ali i jedno i drugo na istoj razini kompleksnosti. Prema tome možemo očekivati kako će stručni studiji razvijati nešto više vještina nego znanja u odnosu na sveučilišne studije i obrnuto. Ipak, te razlike u vrsti sadržaja koji se uči ne utječu na vrijednost i poziciju samih studija, što potvrđuju i stavovi Europske Komisije koji ukazuju kako su sve kategorije opisnica unutar jedne razine jednako važne. Štoviše, prema Europskoj Komisiji, jedan od ciljeva kvalifikacijskih okvira je promocija istovrijednosti/pariteta značaja sveučilišnih i stručnih puteva napredovanja kroz sustav visokog obrazovanja.