U srijedu, 19. listopada 2022. održana je 23. sjednica Vijeća veleučilišta i visokih škola u dvorani Steve Jobs Visokog učilišta Algebra u Zagrebu. Središnja točka sjednice bila je rasprava o primjeni odredbi novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji je Hrvatski sabor donio 7. listopada 2022. Državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja Ivica Šušak Vijeću je predstavio ključne promjene koje imaju utjecaj na rad veleučilišta te odgovarao na pitanja čelnika veleučilišta o primjeni pojedinih odredbi koje će rezultirati promjenama u pravnim aktima i načinu djelovanja veleučilišta u akademskoj zajednici Republike Hrvatske. Državni tajnik Šušak osvrnuo se i na prijedlog Zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji će se uskoro naći u proceduri Hrvatskog sabora.
Nastavno na stupanje na snagu novog Zakona i njegove prijelazne i završne odredbe, predsjednik Vijeća izv. prof. dr. sc. Damir Jugo predstavio je hodogram donošenja pravnih akata koje je Vijeće tj. Zbor veleučilišta dužno donijeti s ciljem usklađivanja svog djelovanja s odredbama Zakona.
Vijeće je na svojoj 23. sjednici potvrdilo prijedlog svojih predstavnika u Povjerenstvima za dodjelu stipendija studentima Ministarstva znanosti i obrazovanja. U Povjerenstvo za stipendije na temelju socio-ekonomskog stanja predložena je Lovorka Blažević, v. pred., dekanica Veleučilišta Marko Marulić u Kninu, a u povjerenstvo za STEM stipendije predložena je izv. prof. dr. sc. Jana Žiljak Gršić, prof. v. š., dekanica Tehničkog veleučilišta u Zagrebu.
Vijeće je provelo i postupak izbora članova na upražnjena mjesta u Matičnim povjerenstvima za društvene znanosti, tehničke znanosti i biotehničke znanosti, u koje su redom izabrani doc. dr. sc. Tanja Grmuša, prof. v. š. s Poslovnog veleučilišta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Martin Žagar, v. pred. sa RIT Croatia te dr. sc. Sandra Zavadlav, prof. v. š. s Veleučilišta u Karlovcu.
Ova je sjednica ujedno bila i posljednja sjednica Vijeća veleučilišta i visokih škola s ovim nazivom s kojim djeluje od 2003. godine i donošenja tadašnjeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Stupanjem na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti 22. listopada 2022. godine, Vijeće s osnaženom ulogom i novim dužnostima nastavlja djelovati pod nazivom Zbog veleučilišta Republike Hrvatske.
Hrvatski sabor je na svojoj sjednici u petak, 7. listopada 2022. donio Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Ovaj Zakon uređuje temeljna načela obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti, osnivanje i djelovanje ustanova u sustavu visokog obrazovanja, znanstvene, odnosno umjetničke djelatnosti te druga područja poput izvođenja studija, prava i obveze studenata te financiranja i nadzora ovih djelatnosti.
Zakon podrazumijeva čitav niz promjena u sustavu koje se odnosi i na veleučilišta i visoke škole, njihovo djelovanja te stručne studije kao vrstu studijskih programa koje izvode.
Kad su u pitanju visoka učilišta, Zakonom visoke škole postaju veleučilišta čime će u sustavu visokog obrazovanja postojati samo jedna vrsta visokih učilišta koje izvode stručne studije – veleučilišta. Posljedično, Vijeće veleučilišta i visokih škola mijenja naziv u Zbor veleučilišta, a radno mjesto profesora visoke škole mijenja se u profesor stručnog studija.
Ključna promjena za studente ogleda se u promjeni stručnog naziva koji se stječe završetkom stručnog diplomskog studija. Dosadašnji stručni naziv „stručnog specijalista“ zamjenjuje znatno adekvatniji i prepoznatljiviji naziv „magistra“ uz pripadajući naziv struke. Ova se promjena može smatrati uklanjanjem dugogodišnje diskriminacije studenata stručnih studije koji su zbog neprepoznatljivog stručnog bili u nepovoljnom položaju u odnosu na studente stručnih studija u inozemstvu.
Osim stručnih naziva, Zakon studentima stručnih studija otvara mogućnost nastavka obrazovanja na specijalističkim poslijediplomskim studijima u Republici Hrvatskoj, uz polaganje razlikovnih ispita (na poslijediplomskoj razini) ili uz posjedovanje pet godina radnog staža u području struke u kojem se poslijediplomski studij izvodi.
Mijenja se način rada i djelovanja Vijeća veleučilišta i visokih škola odnosno Zbora veleučilišta. Zbor veleučilišta novim je Zakonom dobilo znatno veće ovlasti pa je tako sada ovlašteno samostalno donositi Nacionalne kriterije za izbor na nastavno radno mjesto na veleučilištima. Zbor veleučilišta će, na temelju javnog poziva, birati i članove Matičnih povjerenstava.
Zakon predviđa i niz drugih promjena poput promjene naziva studija; stručni studiji od sada će nositi naziv stručni kratki studij, stručni prijediplomski studij i stručni diplomski studij.
Visoka učilišta obvezna su uskladiti svoje statute i druge opće akte s odredbama Zakona najkasnije u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.
Vijeće veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske pokreće postupak izbora članova Matičnih povjerenstava za područje biotehničkih, tehničkih i društvenih znanosti.
Sukladno članku 4. Pravilnika o ustroju i načinu rada matičnih povjerenstava i provedbi postupka izbora, članove matičnih povjerenstava bira Vijeće tajnim glasovanjem na vrijeme od četiri godine, a članovi se biraju iz redova nastavnika u nastavnom zvanju profesora visoke škole ili u znanstveno-nastavnom zvanju u odgovarajućem znanstvenom području koji su u radnom odnosu s visokim učilištem iz redova članica Vijeća.
Sukladno Odluci o pokretanju postupka izbora članova matičnih povjerenstava Vijeća veleučilišta i visokih škola, a na temelju čl. 3. i 4. Pravilnika o ustroju i načinu rada matičnih povjerenstava i provedbi postupka izbora, s obzirom da Matično povjerenstvo za društvene znanosti nema člana iz polja informacijsko-komunikacijskih znanosti, u obzir dolaze prijave kandidata samo iz ovog znanstvenog polja.
Prijave kandidata predaju se na e-mail andra.rukavina@azvo.hr. Uz prijavu je potrebno priložiti Odluku o izboru u zvanje, životopis kandidata i dokaz o radnom odnosu s visokim učilištem iz redova članica Vijeća.
Rok za predaju kandidatura je 14. listopada 2022., a izbor članova navedenih Matičnih povjerenstava će se obaviti na sjednici Vijeća veleučilišta i visokih škola 19. listopada 2022. godine.
Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola doc. dr. sc. Damir Jugo sudjelovao je na mađarsko-hrvatskoj rektorskoj konferenciji koja se održala na Sveučilištu u Pečuhu 22. rujna 2022. godine. Sastanak je održan na inicijativu mađarske rektorske konferencije s ciljem utvrđivanja područja na kojima postoji značajan prostor za suradnju hrvatskih i mađarskih visokih učilišta, a okupio je rektore, prorektore, dekane i druge čelnike visokih učilišta te druge visoke uzvanike s obje strane.
Hrvatsku delegaciju predvodio je rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Damir Boras, a mađarsku Prof. Dr. László Borhy, predsjednik Mađarske rektorske konferencije i rektor Sveučilišta Eötvös Loránd. Osim predstavnika visokih učilišta, sastanku su među ostalima prisustvovali i veleposlanik RH u Mađarskoj Mladen Andrlić i generalni konzul RH u Mađarskoj sa sjedištem u Pečuhu Drago Horvat.
Na sastanku su međusobno predstavljeni sustavi visokog obrazovanja Hrvatske i Mađarske te izazovi s kojima se visoka učilišta susreću u svome svakodnevnom radu. Predstavljene su i pojedine institucije čiji su predstavnici sudjelovali na sastanku te je otvorena tema mogućnosti uspostavljanja i produbljivanja suradnje između visokih učilišta s obje strane.
Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Damir Jugo predstavio je sudionicima sastanka Vijeće veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske i njegove članice, specifičnost stručnih studija u Hrvatskoj te njihov značaj za sustav visokog obrazovanja, ali i hrvatsko gospodarstvo u cjelini.
Na sastanku je zaključeno kako kvalitetna suradnja hrvatskih i mađarskih visokih učilišta nedvojbeno postoji, ali i da postoji volja i interes s obje strane da se razina suradnje značajno proširi na svim područjima, prije svega programa Erasmus, razmjene nastavnika i studenata te istraživačke projekte svih vrsta
U petak, 2. rujna 2022. održana je 6. sjednica Odbora javnih veleučilišta i visokih škola. Sjednica se održala na Veleučilištu u Karlovcu.
Dekanice i dekani javnih veleučilišta i visokih škola raspravljali su o potrebi izmjene Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama i prijedlogu izmjena koje će resornim ministarstvima uputiti Vijeće veleučilišta i visokih škola.
Na sjednici Odbora raspravljano je i o potencijalnim mjerama štednje koje će provesti javna veleučilišta i visoke škole vijeća uslijed povećanih cijena energenata.
U srijedu, 6. srpnja 2022. održana je 22. redovita sjednica Vijeća veleučilišta i visokih škola u Centru održivog razvoja Međimurskog veleučilišta u Čakovcu. Vijeće je primilo na znanje Izvješće o organizaciji Svečane sjednice Vijeća održane 13. svibnja 2022. u Hrvatskom narodnom kazalištu predsjednika Vijeća, a ravnateljica Uprave za visoko obrazovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja Dijana Mandić Vijeće je informirala o tijeku donošenja Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te Zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti.
Vijeće je sjednici jednoglasno usvojilo Odluku o raspodjeli predviđenih sredstava za financiranje studentskih zborova i studentskih programa javnih veleučilišta i visokih škola iz sredstava državnog proračuna za 2022.
Ravnatelj Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNET Hrvoje Puljiz predstavio je Vijeću projekt e-Sveučilište te mogućnosti uključivanja u projekt javnih veleučilišta i visokih škola, nakon čega je Vijeće imenovalo doc. dr. sc. Davora Cafutu (Tehničko veleučilište u Zagrebu) i doc. dr. sc. Tihomira Mihalića (Veleučilište u Karlovcu) svoje predstavnike u radnu skupinu CARNET-a za implementaciju ovog projekta.
Predsjednik Hrvatskog akademskog sportskog saveza (HASS) Haris Pavletić sa suradnicima je Vijeću predstavio projekte i aktivnosti HASS-a te dodatno prezentirao mogućnosti uključivanja svakog pojedinog visokog učilišta, ali i mogućnosti projektne suradnje samog Vijeća veleučilišta i visokih škola s Hrvatskim akademskim sportskim savezom.
U srijedu, 15. lipnja 2022. održana je 5. sjednica Odbora za javna veleučilišta i visoke škole. Sjednica se održala online.
Odbor je raspravu usredotočio na Nacrt prijedloga Zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti te potencijalnim unaprjeđenjima teksta prijedloga iz perspektive javnih veleučilišta i visokih škola koja djeluju u sastavu Vijeća.
Članovi Odbora su usuglasili preporuke i sugestije za unaprjeđenje teksta koji se nalazi u postupku javnog savjetovanja, a koje će se usuglasiti s prijedlozima i sugestijama privatnih veleučilišta i visokih škola te potom dostaviti Ministarstvu znanosti i obrazovanja te se službeno komunicirati u postupku javnog savjetovanja.
U srijedu, 8. lipnja 2022. održana je 2. sjednica Odbora za privatna veleučilišta i visoke škole Vijeća na Visokom učilištu Algebra.
Odbor je raspravljao o tijeku i zaključenju javnog savjetovanja o Nacrtu prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a posebna pozornost posvećena je Nacrtu prijedloga Zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti.
Odbor je detaljno analizirao i raspravljao o Nacrtu prijedloga Zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti te mogućim unapređenjima predloženog teksta. Članovi Odbora na sjednici su formulirali preporuke i sugestije za unaprjeđenje predloženog teksta Nacrta prijedloga Zakona koje će se, po usklađivanju s prijedlozima i sugestijama Odbora za javna veleučilišta i visoke škole, dostaviti Ministarstvu znanosti i obrazovanja te se službeno komunicirati u postupku javnog savjetovanja.
U ponedjeljak, 16. svibnja 2022., predstavnici Vijeća veleučilišta i visokih škola sastali su se s delegacijom OECD-a (Organisation for Economic Co-operation and Development – OECD), prilikom njihova službenog posjeta Hrvatskoj vezano za projekt digitalne transformacije visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Sastanku su prisustvovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja te CARNET-a.
Svrha posjete delegacije OECD-a je utvrđivanje stanja na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj, odnosno mapiranje digitalne zrelosti visokih učilišta. Predstavnici Vijeća su s delegacijom OECD-a razgovarali o potrebama i izazovima s kojima se veleučilišta i visoke škole susreću te pitanjima ulaganja u digitalnu infrastrukturu, a dali su i vlastite prijedloge za buduće projekte koji bi se financirali iz sredstava Nacionalnog plana otpornosti i oporavka.
Uime Vijeća veleučilišta i visokih škola na sastanku su sudjelovali: glavna tajnica Vijeća, mr. sc. Ana Tecilazić, pred. (Visoko učilište Algebra), dekan Veleučilišta u Šibeniku dr. sc. Ljubo Runjić, prof. v. š., dekan Veleučilišta u Karlovcu Ivan Štedul, v. pred., dekanica Veleučilišta „Nikola Tesla“ u Gospiću dr. sc. Vlatka Ružić te prodekan Veleučilišta „Lavoslav Ružička“ u Vukovaru dr. sc. Slobodan Stojanović, prof. v. š.
Prilikom razgovora o digitalnoj transformaciji visokih učilišta u Hrvatskoj, glavna tajnica Vijeća veleučilišta i visokih škola Ana Tecilazić potaknula je raspravu o tome hoće li predviđena ulaganja biti dostupna i za privatna visoka učilišta, a o čemu resorno ministarstvo nije moglo previše govoriti s obzirom na to da uvjeti natječaja još nisu definirani, iako su iz ministarstva naglasili da će u vidu imati potrebe cijelog sustava.
Sastanak je održan nastavno na dobivene rezultate istraživanja o digitalnoj zrelosti visokih učilišta koje je u ožujku i travnju ove godine provelo Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s CARNET-om. Istraživanje je provedeno u sklopu projekta pod nazivom „Podrška digitalnoj transformaciji hrvatskih visokih učilišta“ (Assessing the digital readiness of higher education in Croatia) koji zajednički provode Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj.
Projekt analizira trenutno stanje digitalizacije u visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj i osigurava namjensku tehničku podršku i stratešku podlogu za buduću digitalnu transformaciju te se financira iz Instrumenta tehničke pomoći Opće uprave za potporu strukturnim reformama Europske komisije (DG REFORM).
Delegacija OECD-a će ostati u Hrvatskoj do 26. svibnja 2022. i pri tome će posjetiti i nekolicinu visokih učilišta.
Svečana sjednica Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske održana je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu povodom 20 godina djelovanja ovog tijela u hrvatskoj akademskoj zajednici. Na svečanosti je naglašena važnost stručnih studija te veleučilišta i visokih škola za sustav visokog obrazovanja u Hrvatskoj te su dodijeljena priznanja i nagrade organizacijama i pojedincima koji su sustavno pridonosili razvoju veleučilišta, visokih škola i stručnih studija u Republici Hrvatskoj.
Dekanice i dekani veleučilišta i visokih škola
Sudionici svečane sjednice Vijeća
Najviše priznanje, Zlatna plaketa Vijeća dodijeljena je Vladi Republike Hrvatske za trajan doprinos razvoju veleučilišta, visokih škola i stručnih studija u Hrvatskoj, a zbog donošenja Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru 2021. godine koji je izjednačio vrijednost stručnih i sveučilišnih studija te ih povezao na identične razine Europskog kvalifikacijskog okvira. Zlatnu plaketu Vijeća je u ime Vlade Republike Hrvatske preuzeo ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs.
Predsjednik Vijeća dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. i ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs
Ministar Fuchs je prilikom preuzimanja priznanja izjavio: „U vremenu kada se svjetsko i hrvatsko gospodarstvo susreću s velikim izazovima, do izražaja još više dolazi važnost kontinuiranog ulaganja u visoko obrazovanje. Stručni studiji u Hrvatskoj našim mladima omogućavaju razvoj kvalitetnih znanja, vještina i kompetencija potrebnih za uključivanje u tržište rada.“
Izaslanik predsjednika Vlade i ministar znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske prof. dr. sc. Radovan Fuchs
Povelje Vijeća za doprinos razvoju stručnih studija primili su i Zdravstveno veleučilište u Zagrebu, prof. dr. sc. Mirko Butković, prvi rektor i jedan od osnivača Veleučilišta u Karlovcu te dr. sc.Marko Jelić, župan Šibensko-kninske županije i bivši predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola. Priznanjem Vijeća za doprinos razvoju stručne i nastavne djelatnosti nagrađen je dr. sc. Dragan Zlatović, profesor visoke škole Veleučilišta u Šibeniku.
Dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š., predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola istaknuo je činjenicu: „Cijeli svijet je u potrazi za talentima jer gospodarski modeli danas najviše ovise o znanju i ljudima. Stručni studiji koji veleučilišta i visoke škole u Hrvatskoj izvode više od 20 godina, a koji inzistiraju na konkretnim vještinama i pripremi studenata za tržište rada nužni su hrvatskom društvu. Vijeće podržava reformske procese u visokom obrazovanju te prijedlog novog Zakona o visokom obrazovanju i znanosti, prije svega jer prepoznaje vrijednost stručnih studija za akademsku zajednicu i hrvatsko gospodarstvo“.
Predsjednik Vijeća dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š.
Prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, predsjednica Rektorskog zbora Republike Hrvatske i rektorica Sveučilišta u Rijeci istaknula je: „Ne bismo trebali stalno tražiti skrivene interese i prijetnje u svima, već uvijek potencijalne partnere, prijatelje i suradnike. Sve nas jednako obvezuju kvaliteta visokog obrazovanja, praktične i relevantne kompetencije studenata koji nalaze svoje mjestu u društvu rada. Povezuje nas jedno pitanje – jesmo li na razini zadatka koji visoko obrazovanje i znanost stavljaju pred nas?“
Rektorica Sveučilišta u Rijeci i predsjednica Rektorskog zbora prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija
Mihael Furjan, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca, istaknuo je važnosti visokih učilišta i veleučilišta jer adekvatno i pravovremeno prepoznaju potrebe tržišta i omogućavaju potrebnu pozitivnu promjenu. „Upravo nas konkurencija čini boljima, a u kontekstu obrazovanja konkurentnost se postiže povećavanjem broja stranih studenata koji studiraju kod nas“, naglasio je Furjan.
Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Mihael Furjan
Na svečanoj sjednici su, uz čelnike svih veleučilišta i visokih škola u Republici Hrvatskoj i predstavnike studenata, sudjelovali članovi Vlade Republike Hrvatske, rektori hrvatskih sveučilišta, zastupnici u Hrvatskom saboru i Europskom parlament u, veleposlanici i drugi članovi diplomatskog zbora u Hrvatskoj, predstavnici poslodavaca, župani, gradonačelnici te čelnici Agencije za znanost i visoko obrazovanje te Agencije za mobilnost i programe Europske unije. Vijeće veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske tijelo je u hrvatskom sustavu visokog obrazovanja koje čini ukupno 34 visoka učilišta; veleučilišta i visokih škola koje imaju Dopusnicu za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.
Na veleučilištima i visokim školama studira gotovo 20 % hrvatske studentske populacije, odnosno ukupno 26.000 studenata. Vijeće čine dekani ukupno 16 veleučilišta i 18 visokih škola, pri čemu je ukupno 19 visokih učilišta privatno, a ukupno 15 javno.
Fotogalerija:
Foto: Saša Četković
Učitavanje komentara...
We use cookies to ensure that we give you the best experience on our website. If you continue to use this site we will assume that you are happy with it.
